Turizam SBK

Index članka
Turizam SBK
Dolazak
Prometni značaj
Geološki i industrijski značaj
Poljoprivredni značaj
Kulturno-historijska baština
Grane turizma
Sve stranice
Federacija Bosna i Hercegovina

SREDNJOBOSANSKI KANTON / KANTON SREDIŠNJA BOSNA

Srednjobosanski kanton- geografsko jezgro BiH

U geografskom jezgru Bosne i Hercegovine, na prostoru od 325.000 hektara, zauzimajući 12,1% površine Federacije Bosne i Hercegovine, na prostoru, koji je najvećim dijelom pokriven šumama (oko 57 %), ali i obradivim poljoprivrednim područjem, koje iznosi 34 % površine, živi i djeluje oko 270.000 stanovnika..

Svojom zapadnom polovinom ovaj Kanton alimentira jugoistočne dijelove makro regiona Bosanska Krajina, a istočnom polovinom koindicira s kranjim sjeverozapadnim područjima sarajevsko-zeničke makro-ekonomske regije. Područje Srednje Bosne administrativno je uređeno kao Srednjobosanski kanton, koji obuhvata 12 općina, a to su:

• Travnik
• Novi Travnik
• Vitez
Jajce
• Donji Vakuf
• Gornji Vakuf
• Bugojno
• Dobretići
• Busovača
• Fojnica
• Kiseljak
• Kreševo


Površina
Ukupna površina SBK/KSB iznosi 3 199 km²,

Stanovništvo
Na području Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna tokom 1991. godine ustanovljeno je da živjelo 338.979 stanovnika, a 1999.godine oko 270.000 stanovnika.

Klima
Klimatske karakteristike su planinsko-kontinentalna klima sa mikro-lokalitetnim varijetetima vezanim za riječne doline i nadmorsku visinu.

Novčana valuta
Konvertibilna marka (KM) ,koja se dijeli na feninge.
• banknote: 5, 10, 20, 50, 100 i 200 KM
• kovani novac: 1,2,5 (KM-konvertibilna marka) i 5,10,20 i 50 (pf-fening)


Dolazak autobusom

Srednjobosanski kanton/Kanton Središnja Bosna je magistralnim putem M-5 (Lašva–Busovača–Vitez–Travnik–Donji Vakuf ) uvezan sa svim važnijim magistralnim pravcima u BiH. Glavni magistralni pravci koji prolaze kroz Srednjobosanski kanton su:
• E761 -Bihać – Bosanski Petrovac – Jajce – Travnik – Sarajevo - Mostar
• E661 -Banja Luka – Jajce – Travnik – Sarajevo - Mostar
• E73 -Slavonski Brod – Doboj – Zenica – Travnik – Donji Vakuf – Livno
Sve potrebne informacije zainteresovani mogu dobiti na broj telefona: +387 (0)30 511 889

Dolazak avionom

Najbliži aerodrom se nalazi u Sarajevu, udaljen od Travnika cca 90 km,. Sve informacije o polijetanju i slijetanju moguće je dobiti na brojeve telefona +387 (0)33 289-100; +387 (0)33 234-841.

Dolazak vozom

Željeznička stanica nalazi se u Zenici, udaljana od Travnika cca 45 km, Informacije o plascima i dolascima vozova mogu se dobiti na informacijama tel: +387 (0)32 201-535

Prometni značaj SBK/KSB

Najznačajnije komunikacije protežu se dolinama rijeka Lašve i Vrbasa, gdje se i nalaze važna urbana naselja.Centralni geografski položaj Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna povezuje tranzitne pravce sjeverozapad-jugoistok (Bihać-Travnik-Sarajevo-Goražde) i sjeveroistok-jugozapad (Tuzla–Zenica–Travnik–Bugojno–Mostar– Ploče, odnosno Neum, te iz Bugojna za pravac Livno -Split). Geografska centralnost i dolinski zadori Vrbasa i Lašve ističu ovo područje na značajnu tranzitnost u svim smijerovima i nivoima (Federacija BiH, Balkan, i dalje Zapadna Europa, Mala Azija i Bliski Istok).Na području Srednjobosanskog kantona postoji mreža magistralnih cesta u dužini od 173 km i regionalnih u dužini od 337 km. Cijelo područje povezano je telekomunikacijskim vezama, pretežno optičkim vodom. Na cijelom području posluje više PTT operatera. Centrale su u svima općinama digitalne i vezane su u sistem FBiH.

Geološki i industrijski značaj SBK/KSB

Srednjobosanski kanton/Kanton Središnja Bosna je bogat slijedećim resursima: ugalj, barit, glina, kvarcit, boksit,.... Poseban privredni potencijal čine prirodne ljepote i historijski spomenici kulture, kao i prostori za sport i rekreaciju. Privredni resursi, koji se nalaze na ovom području su veoma značajni kako za Srednjobosanski kanton tako i za Federaciju Bosnu i Hercegovinu. Od energetskih sirovina, mogu se izdvojiti lignit na području Vrbaske doline, mrki ugalj na području lašvanske doline, zemni plin na području Kiseljaka,...Tu se nalaze i druge vrste indrustrijskih mineralnih sirovina, kao što su rude aluminija-boksit na području Jajca i Donjeg Vakufa; rude željeza-magnetit , hematiti i limoniti na području planine Radovan; rude gipsa na području Gornjeg Vakufa, Uskoplja i Donjeg Vakufa; rude kvarcita, žive, bakra, olova i cinka na području Gornjeg Vakufa/Uskoplja i Donjeg Vakufa, te građevinski materijali, kao štosu tehnički iarhitetonsko građevinski kamen u koji spadaju dolomiti, krečnjeci, kvarc-dioriti, rioliti, mramori, tufovi i sedre, kao i gline. Značajni resursi predstavljaju termalne i mineralne vode,koje se nalaze na području Kiseljaka, Fojnice i Bugojna. Srednjobosanski kanton raspolaže sa više značajnih industrijskih kapaciteta u oblasti metaloprerađivačke, drvne i kožne industrije.

Poljoprivredni značaj SBK/KSB

Dominira stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede. U oblasti poljoprivrede preovladavaju sljedeće poljoprivredne kulture : žitarice (kukuruz, ječam, pšenica, zob, raž,..), povrće (Krompir, kupus, luk, grah...) i krmno bilje (travno djetelinske smjese, djetelina, stočna repa,..).U oblasti stočarstva najviše se uzgajaju goveda, ovce, koze i konji. Srednjobosanski kanton je bogat vodama, a obuhvata slivove rijeka Vrbasa, Lašve i Lepenice, te se na području Kantona nalazi sedam jezera: Plivsko, Prokoško, Radovan, Ždrimačka, (Veliko Ždrimačko, Pasje, Hodžića), Zanasovići. Uz vegetaciju srednjoevropskog karaktera na ovom području se mogu pronaći i neke tipične vrste južne flore, a po zoogeografskom karakteru Srednja Bosna pripada srednjoevropskom alpskom pojasu uz postojanje endemskih vrsta.

Kulturno-historijska baština SBK/KSB

Srednja Bosna, prkosna i ponosna je na svoju kulturnu baštinu. Ovo područje predstavlja pozornicu, na kojoj su nastali mnogi važni događaji i dokumenti, ali su također iznjedrene i mnoge znamenite ličnosti. Samo podaci o postojanju preko 1000 stećaka iz srednjovjekovne Bosne sa nekropolama od po 100 stećaka, stotine arheoloških iskopina i nalaza skupljenih u muzejima (Travnik, Jajce i dr.) te franjevačkim samostanima u Fojnici i Kreševu i mnogim drugim kulturno-historijskim tragovima, upućuju na zaključak da se radi ne samo o vrijednim dokumentima i predmetima već i o bogatoj prošlosti, ali i stvaralačkoj radinosti ljudi ovoga kraja. Na ovom tlu pronađen je najstariji pisani spomenik na bh tlu (umbro-etrurski natpis na posudi iz VI stoljeća p. n. e., pronađen u naselju Pod, kod Bugojna), te brončani mač iz Velikog Mošunja, sa posebnom ornametikom i estetskom vrijednošću (nalaz star oko 1000 g. p.n.e.). Svaki grad u Srednjobosanskom kantonu sam priča svoju priču iz davnina, pa je tako grad Travnik kroz historiju poznat kao sjedište bosanskih vezira, te kao rodno mjesto nobelovca Ive Andrića. Bogat je kulturno-historijskim spomenicima i jedan je od najbolje očuvanih srednjovjekovnih gradova. Na području samog grada pronađeno je dosta ostataka iz rimskog perioda: od posuđa i nadgrobnih ploča do carskog novca. Kraljevski grad Jajce, odnosno „muzej pod vedrim nebom“ njeguje više od 22 nacionalna spomenika. Na području Jajca pronađene su mnoge značajne kulturno-historijske znamenitosti, među kojima se posebno ističu hram boga Mitre, koji je najstariji spomenik u Jajcu i potiče iz 4.st; Tvrđava (kastel, citadela), srednjovjekovna tvrđava, koju je podigao graditelj Jajca; Medvjed kula, misteriozne katakombe, koje uz sebe vežu brojne legende, a nalaze se pod zemljom, te predstavljaju hram i podzemnu grobnicu posljednjeg bosanskog kralja. Najznačajniji kulturno-historijski objekti kojim se ponosi busovački kraj su: grad Medvjedgrad iz XII stoljeća; utvrda Hum ; Kastela na planini Zahor, gdje postoje ostaci soba u stijenama i katoličko groblje ; grad iznad Putiša iz XIII-XV stoljeća ; Sulejmanbegova džamija u centru naselja, a potiče iz XVI stoljeća; Drvena džamija, turbe Abdul-Mumina Šljivića ; Šejh-Sulejmanovo turbe,.. Neolitsko doba, obilježilo je naseljavanje ovog kraja, čemu svjedoče grobovi starih Ilira u dolini rijeke Kozice, te srebrni novac Ilira (Apolonie) pronađen na području Kaonika. Grad Donji Vakuf nalazište je turbeta Mejtaš Mehmed-paše Miralema, koje potiče iz 18. stoljeća; Ranohrišćanske bazilike Oborci; nekropole stećaka u Starom Selu; Stećak Radojici Biliću iz 14. stoljeća i Terhušin mlin. U fojničkom kulturno-historijskom naslijeđu značajno mjesto zauzimaju džamija Atik, izgrađena 1551. godine, tri tekije nakšibendijskog reda, Franjevački samostan poznat po svojoj biblioteci i muzeju, u kojem se čuva oko 40 000 kjiga iz svih oblasti svjetske i religiozne literature i incunabule, njih trinaest, fojnički grbovnik, te jedan od najstarijih dokumenata o pravima na evropskim prostorima. „Ahdnama“. Na području Gornjeg Vakufa pronađeni su mnogobrojni srednjovjekovni stećci, uglavnom sandučasti, a ima ih preko 580. Kreševo je u historiji poznato po drevnom franjevačkom samostanu, koji se prvi put spominje sredinom XIV stoljeća, a Kameni most u selu Vranci predstavlja najstariji sačuvani objekat sa autentičnim izgledom i neodređenim vremenom njegove gradnje. Historijsko gradsko područje Kreševo proglašeno je nacionalnim spomenikom BiH. Kiseljak, kao važno tranzitno mjesto, prije svega je poznat po svojoj tradiciji iskorištavanja mineralne i termalne vode, radioaktivnog blata i radioaktivnog plina, što ga je i svrstalo u sam vrh banjsko-liječilišnog turizma. Od najvažnijih kulturno-historijskih spomenika i nalaza na području Viteza izdvajaju se: Brončani mač (X stoljeće stare ere); ostaci ranokrščanske bazilike u Malom Mošunju, Rimski most, brojni ostaci koji ukazuju da je na području općine Vitez postojalo veliko i značajno rimsko naselje Bistua Nova – Mali Mošunj.

Grane turizma na području SBK/KSB

Srednjobosanski kanton na osnovu mnogobrojnih prirodnih, privrednih, društvenih i drugih resursa ali i zahvaljujući izuzetnom geoprometnom položaju, koji Srednju Bosnu povezuje sa značajnim putnim pravcima svakako predstavlja jedinstvenu i cjelovitu turističku destinaciju sa nizom mikro-lokaliteta turističkih atrakcija, koju vrijedi posjetiti, odmoriti se, rekreirati, kušati srednjobosanske specijalitete, te svakako ponijeti lijepe uspomene i ponovo se vraćati. Na osnovu darežljivosti prirode i kulturno-historijskog blaga u Srednjobosanskom kantonu tokom vremena razvili su se razni oblici turizma.
Planinski turizam na našem području je prepoznat, posebno nakon XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, 1984. godine, kada je i naš ski-centar „Vlašić“ na Babanovcu na planini Vlašić imao status Rezervnog sportskog aklimatizacijskog centra. Srednjobosanski kanton, ponosan je i na planinski masiv Vranice, u kojem leži Prokoško jezero, prirodno i prelijepo, koje posjetitelje očarava svojom ljepotom, gdje postoji i više manjih skijališta sa pratećim objektima kao što su Vran kamen (Brusnica), Zabrđe, Pridolci, Busovačke staje, Rostovo i dr. Planinarenje, izleti, šetnje najljepšim predjelima Vranice, odlazak na njen najviši vrh Nadkrstac (2110m/n), pohodi na Rostovo i Vlašić uz prelijepu rijeku Ugar, te odlazak na Kraljicu, ali i na vrh Paljenik (1963 m/n) samo su mali dio u širokoj lepezi, onoga što naše planine nude. Semešnica, Koprivnica, Kruščica, Bitovnja, Inač, Ranče i druge planine također predstavljaju značajne destinacije iz ove oblasti turizma. Srednjobosanski kanton baštini riznicu vjerskog i tradicionalnog turizma. Duhovna kultura Srednje Bosne najprije se ogleda u najvećem evropskom muslimanskom dovištu „Ajvatovica“, kod Donjeg Vakufa kao i po obilježavanju katoličkog praznika Sv. Ive u Podmilačju, kod Jajca, kada hodočasnici dolaze iz raznih krajeva, te na taj način obavljaju svoju duhovnu obavezu. Mnogobrojni crteži i prikazi lovaca i lova na stećcima, te dati nazivi predjelima po određenim lovištima svjedoče o davnom postojanju lova na području Srednjobosanskog turizma, te svakako lovni turizam predstavlja značajnu turističku ponudu ovog kraja (Vlašić, Vranica, Pavlovica, Busovačka planina, Gola planina, Semešnica, Raduša,..). Čiste rijeke i jezera, pogodni klimatski uslovi, bogata flora i fauna, Srednjobosanski kanton svrstavaju u poznatu i cijenjnu destinaciju za upražnjavanje i razvoj ribolovnog turizma (Pliva, Vrbas, Lašva, Fojnica, Ugar, Bila, Jasenica, Kozica,...). Shoping turizam na području Srednjobosnaskog kantona je izuzetno poznat i cijenjen, zahvaljujući trgovačkim centrima u Vitezu, Kiseljaku i drugim gradovima u našem Kantonu, koji su izgrađeni po uzoru na evropske modele. Zbog postojanja veoma korisnih svojstava termomineralnih i mineralnih voda, zastupljenih na području Srednjobosanskog kantona posebno je razvijena specifična vrsta turizma banjsko-liječilišni odnosno zdravstveni turizam (Fojnica, Kiseljak). Ruralni turizam na našem području predstavlja veliki neiskorišteni potencijal, te je trenutno u samim začecima, ali predstavlja budućnost razvoja turizma.
 

Satelitski pogled